„Ženski jezik“ : rodni identiteti i jezične ideologije u Japanu i anglofonimkontekstima

The aim of the MA thesis is to critically analyze the notion of the Japanese “women’s language” from a sociolinguistic perspective. The critical analysis has been carried out by discussing and evaluating different Anglophone and Japanese scholars’ interpretations and often opposing views of the way language, gender and ideologies operate in society. Although the findings of Anglophone scholars have been used in the analysis as valuable resources and primary references, the thesis emphasizes that the studied notions are culture-specific and thus need to be considered with caution. The thesis exposes gender differences identified at different linguistic levels and examines how they refer to gender roles and identities. The main argument is that “women’s language” determines, maintains and reveals women’s position in the Japanese society. The analysis of the corpus has identified Japanese women’s language as a sensitive sociocultural and linguistic index, in which linguistic features operate as an index of femininity and the female gender and as a reflection of femalespecific values, attributes and social roles. The relationship between different notions, such as gender, language, power, politeness, affect and identity has revealed the presence of a language ideology with a great cultural significance in Japan. The analysis has revealed issues of empirical research on “women’s language” and thus expressed the need for future consideration of real-life context of use.Cilj rada je kritički analizirati pojam japanskog „ženskog jezika“ sa sociolingvističkog gledišta. Kritička analiza je provedena kroz raspravu i razmatranje interpretacija i često suprotnih stajališta različitih anglofonih i japanskih znanstvenika o načinu na koji jezik, rod i ideologija djeluju u društvu. Iako su rezultati istraživanja anglofonih znanstvenika poslužili u analizi kao vrijedni izvori i osnovne reference, u radu je naglašeno da su proučavani pojmovi kulturno-specifični te ih se zato treba razmotriti. Rad izlaže rodne razlike prepoznate na različitim jezičnim razinama te ispituje kako se one odnose na rodne uloge i identitete. Glavni argument je da „ženski jezik“ određuje, održava i otkriva položaj žena u japanskom društvu. Analiza korpusa je prepoznala japanski „ženski jezik“ kao osjetljiv sociokulturni i jezični indeks, u kojem jezične značajke djeluju kao indeks ženstvenosti i ženskog spola te kao odraz ženskih vrijednosti, karakteristika i društvenih uloga. Odnos između različitih pojmova, kao što su rod, jezik, moć, pristojnost, afekt i identitet, otkrio je prisutnost jezične ideologije koja ima veliki kulturni značaj u Japanu. Analiza je pokazala probleme empirijskog istraživanja „ženskog jezika“ i na taj način izrazila potrebu za buduće razmatranje uporabe istog u kontekstu stvarnog života